Školski sistem u Americi

Školski sistem u Americi

Školski sistem u Americi spada u najboljih pet ili nije ni u prvih deset, prema podacima različitih portala. Pročitala sam tekstove koji hvale američki školski sistem i koji kažu da se trideset godina nije menjao niti napredovao. Po pitanju visokog obrazovanja, Amerika prednjači i tu nema dileme.

Ako živiš u Americi, najvažnije je da školski sistem što pre razumeš, kako bi mogao da iz njega izvučeš najbolje.

Ovaj tekst pokriva osnovnu i srednju školu, odnosno primarno i sekundarno obrazovanje.

U Americi postoji 3 načina da se stekne obrazovanje:

  1. Državna škola (public),
  2. Privatna škola (private) i
  3. Kućna škola (homeschooling)

1. Državna škola

je nešto što ti pripada prema mestu stanovanja. Dakle, svaka adresa ima školu kojoj pripada, a ta škola pripada određenom Nezavisnom školskom distriktu (Intependent School District -ISD).

Kojoj školi pripadaš i kakva je ta škola, možeš da proveriš na portalu greatschools.org. Škola kojoj mi pripadamo je ocenjena sa A, kao i 27% škola u Americi. Trenutno ima ocenu 8 ali se kvalifikovala da ima 9. Ono što je još važno da znaš kod škole, pored te ocene je koliko je dece na besplatnom ručku. Jer ako je veliki broj dece na besplatnom, to znači da su prilično siromašna deca. Međutim, postoji i pravilo da je hrana besplatna u boljim školama, tako da je i to potrebno znati. Na primer u našoj školi su sada uveli da je za svu decu koja idu u Pre-K i K hrana besplatna. Tako da taj podatak nije merodavan.

Po pravilu, skuplji delovi grada imaju bolje škole. Rečeno mi je da to ima veze sa visinom poreza koji se plaća pa onda to lepo diktira i iznose novca koji idu školama. Potom bolje plaćeni nastavnici imaju bolja predavanja i više se trude. Zaključak je da su dobre škole tamo gde ima para i obrnuto. Ipak, postoje i naselja gde su kuće skuplje ali su škole ne tako dobre i onda ta deca idu u privatne škole.

2. Privatne škole

imaju prilično sličan plan rada kao državne. Osim toga kažu da se u tim školama deci više posvećuje pažnje. Ono što provereno znam je da te škole skupo koštaju.

Neke privatne škole su crkvene škole. Ovo je primer jedne takve škole, u The Woodlands- u, gde smo ranije živeli.

3. Kućna škola

zapravo pozdrazumeva da obrazovanje stičeš van institucije, što može da bude od kuće. To znači da je roditelj ili neki drugi izabrani učitelj preuzeo na sebe odgovornost da će dete da stekne neophodno obrazovanje.

Za ovaj vid školovanja čula sam od moje prve drugarice Amerikanke, ranije nisam znala da postoji. Od tada pokušavam da shvatim njegove prednosti i mane.

Za potrebe ovog teksta sam zamolila drugaricu koja sama školuje svoje troje dece i još tuđih toliko, koji su njeni razlozi za to.

Navela je svojih pet razloga za kućno obrazovanje svoje dece:

  1. Ne veruje da je sistem „jednako za sve“ funkcioniše
  2. Misli da državni školski sistem ne radi dovoljno u polju edukacije
  3. Veruje da može bolje da edukuje njenu decu nego što to može sistem
  4. Ne želi da njena deca budu vaspitana od drugih- veruje da je to njen posao i privilegija
  5. Ne želi da njena deca uče ideologiju u koju ne veruje (evolucija, nastanak sveta)

I pet negativnosti:

  1. Sva odgovornost je na njoj i to nekada ume da bude teško
  2. Mora da ima više strpljenja za njenu decu i da nema prevelika očekivanja od njih
  3. U kućnoj atmosferi deca neće da se trude
  4. Sve aktivnosti mora da organizuje i da sama plati za njih
  5. Bez obzira što ne koristi državne škole, i dalje plaća porez za njih

Od drugih sam čula se za ovaj način opredeljuju jer mnogo putuju, jer ne moraju da vakcinišu decu, jer se ne slažu sa sistemom i jer se plaše zlostavljanja (bulling) ili eventualnih napada na škole.

Školska godina

Školska godina počinje u avgustu ili ranom septembru i traje do maja ili početka juna, ukupno između 175 i 180 dana. Svaki školski distrikt ima svoj kalendar koji prati i zbog toga postoje odstupanja. Nekada jedan do drugog školskog distrikta imaju par dana razlike.

Kalendar našeg školskog distrikta, Katy ISD

Postoji zimski raspust ( par dana pred katolički Božić pa do 7. januara- ali može da varira po školskim distriktima), prolećni (Spring Break- između sredine februara i sredine aprila, traje nedelju dana) i letnji raspust (sredina maja ili početak juna i traje dva i po meseca).

Većina škola ne radi samo kada su državni praznici, odnosno Labor Day (prvi ponedeljak u septembru- dakle produženi vikend), Thanskgiving (četvrta nedelja novembra, cela nedelja je neradna) i Uskrs (samo je Veliki Petak neradan dan).

I svaki školski distrikt ima neke svoje dane kada ne radi, ide ranije kući, ima neki svoj praznik.

U vezi sa praznicima, možeš se detaljnje informisati u mojim tekstovima Godina u krug I i II deo.

Odeljenja i razredi

U osnovnim školama postoje razredi, odnosno jedna učiteljica ima svoj razred. U srednjoj je kao što znamo iz filmova- ide se sa predmeta na predmet i nema razreda. Dakle retko ko može da ima druga iz razreda, mogu samo da određene predmete slušaju zajedno.

Ono što me je rastužilo je to da deca u osnovnoj školi svake godine menjaju taj razred, hoću reći raspada se i pravi novi. Volela bih da znam da nije svuda tako.

Škola po uzrastu

Škola je podeljena na:

  • osnovnu od predškolskog do petog razreda (elementary),
  • srednju od šestog do osmog (middle)
  • i ono što se kod nas zove srednja, a u bukvalnom prevodu visoka (high school).

Ili na

  • osnovnu koja je od Pre- K do 6. razreda (elementary)
  • mlađu srednju (junior high),
  • nakon koje ide visoka– srednja kod nas (high school).

Osnovna škola u sebi ima i predškolsko (K) a za neke i pred- predškolsko (Pre-K). Ovaj program nije obavezan ali je dobra priprema za školu.

U Teksasu je Pre-K program namenjen određenim kategorijama, kao što su slabo znanje engleskog jezika, usvojena deca, deca beskućnika, deca vojnih lica ili vatrogasaca. Odlučili smo se da ćerku upišemo u ovaj program samo zato što živimo u jako dobrom školskom distriktu. Ona se kvalifikovala po svojstvu maternjeg jezika, odnosno kao slabo znanje engleskog. Tako je ušla u program pod nazivom ESL (English Second Language, odnosno engleski kao drugi jezik). Da bi tamo stigla, bilo je potrebno proći test znanja jezika, odnosno neznanja. Iskreno verujem da je prošla samo zato što je imala temperaturu i jer smo čekali neka dva sata da dođe na red.

Kada smo se upisivali, program je trebalo da traje samo 3 sata. U međuvremenu je izglasan zakon (House Bill 3) i program je sa „pola dana“ prebačen na ceo dan. Pa traje od 8 do 3.20, odnosno više od 7 sati.

Kvalifikacija za Pred – predškolsko

Sa punih 5 godina kreće se u Predškolsko (Kindergarden). Ono što sam ovde primetila je da deca koja idu u vrtiće pri crkvama ostanu i ovu godinu tamo pa u školu krenu tek u prvi razred.

Obavezan školski program počinje kada dete napuni 6 godina, odnosno kada dete 1. septembra date godine ima šest godina. To na primer znači da dete rođeno 2. septembra kreće u školu sa skoro 7 godina. U nekim školskim distriktima je ovaj presek u martu, pa treba proveriti kako je kod tebe.

Priprema za školu

Ono što je svuda u svetu stresno, i ovde je. A to je priprema dece za školu. Sećam se mog uzbuđenja pred svaku školsku godinu jer opet treba da kupim gomilu lepih svesaka i ostalih stvari, prema svom izboru. I maminog izraza lica kada sve to treba da plati.

Ovde je malo drugačije. Svaka škola ima svoju listu za određene razrede i na roditeljima je obezbede šta treba. I to naravno zvuči sasvim normalno. Osim ako pojma nemaš ni šta tražiš ni šta da gledaš.

Inače su škole jako dobro organizovane i pri upisu u Pre-K su me jasno pitali da li hoću da kupim pripremljeni školski pribor. U tom momentu (april mesec) nisam znala ni da li ćemo se seliti ni da li će mi dete ići u tu školu ili neku drugu pa sam ljubazno odbila ponudu. Sada jedva čekam da me sledeći put pitaju i da viknem glasno DA! Hoću odmah sad sve da kupim i da ne mislim više o tome.

Reći ću samo to da još uvek nisam pronašla nekoliko stvari sa spiska i ne znam ni gde da ih tražim ni kako izgledaju. Znam samo da ne mogu da ih nađem. Samo da naglasim da sam pronašla i sajt koji je povezan sa svim većim prodavnicama poput Targeta i Walmarta ali i dalje neke stvari fale.

Moj savet- ako vam deca idu ili kreću u školu i imate opciju da date pare i neko kupi umesto vas sve što je potrebno- ne propustite tu priliku.

Zajednica roditelja i nastavnika- (Parents Teacher Association PTA)

Ovo je nešto što svi znamo iz filmova i serija. Obično mame koje ne rade ništa (poput mene haha) budu deo ovih asocijacija i zagorčavaju nekoj deci živote. Tako je u filmovima mislim.

E sada kako je u realnosti, još ne znam. Kako bih sprečila da moje dete bude to kojoj se zagorčava život kao u filmu, ja sam se pridružila organizaciji. Smejem se dok ovo pišem, ali kako drugačije da tebi kažem šta je to ako ne znam.

Do sada sam saznala da je to jedina organizacija preko koje možeš da budeš deo škole i platila sam čak i članarinu i iznosu od $9. I već sam išla da volontiram, u kantini. Prijavila sam se i na brojne druge aktivnosti pa će biti više detalja.

Pomagala sam deci da otvore njihove torbice za ručak (lunch box), flašice mleka i slično.

Usput sam saznala kako izgleda i prostorija gde sva deca idu da jedu i uvidela šta im to roditelji pakuju ili kako izgleda jedan školski ručak.

Ručak u školi

Deca mogu da nose od kuće ručak ili jedu u kantini. Ručak u kantini se najčešće plaća, odnosno roditelji uplate pare na račun deteta pa oni to mogu da troše u kantini. Postoje mesečni meniji, na sajtu škole pa možeš unapred da vidiš šta se nudi. Stvarno je sve detaljno napisano, do podatka koliko kalorija ima šta.

Ukoliko te zanima kako to izgleda, poseti ovaj sajt i ukucaj Katy ISD i izaberi bilo koju školu. Možeš da vidiš i doručak i ručak. Ako sve to uradiš, nemoj se libiti da mi napišeš kako ti se svidelo to što si video.

Kantina gde deca ručaju

Odlazak u školu i povratak iz škole

Deca u školu idu u pratnji roditelja ili nekog drugog lica starijeg od 12 godina. Ide se peške, kolima ili školskim autobusom.

Za školski autobus potrebno je da se kvalifikuješ tako što živiš na određenoj udaljenosti od škole, što je najčešće dve milje, odnosno 3,2 km. Postoje izuzeci pa treba da se proveri sa školom. Za pred-predškolsko, ovde kod nas, nije predviđeno da se vozi autobusom.

Odlazak i povratak kolima je posebno regulisan u školama, do te mere da se jasno zna iz kojeg pravca možeš da priđeš školi i na koji ulaz ideš, kao i kuda izlaziš. Gužve koje se kod škola stvaraju prilikom početka i kraja radnog dana su neverovatne.

Mi smo se odlučili da u školu idemo peške a po povratku kola parkiramo preko puta škole pa do kola prošetamo. Ne zato što je daleko nego zato što je u tri sata u Hjustonu poprilično toplo. Čim prođe septembar, biće više šetnje. A možda pređemo i na bicikle.

Nakon nešto više od mesec dana smo se ipak odlučili da se prebacimo na kola u oba pravca, iz više razloga.

Postoje organizovani vrtići koji dovode decu u školu ili ih odvode, a često i oba. To je nešto što koriste roditelji koji odlaze na posao pre početka škole ili dolaze kasnije. Odnosno veliki broj ljudi. Tako da, ukoliko ni ti nemaš rodbinu da ti pomogne, nisi sam i postoji rešenje.

Zaključak

Školski sistem u Americi visoko je organizovan i ima milion pravila. Kako je Amerika ogromna država sastavljena od 50 velikih država, jasno je da su razlike neminovne. Ne znam da li bih rekla da postoji najbolja škola, jer nemamo svi iste kriterijume. Dobro je znati šta se gde gleda kao kriterijum kako bismo se lakše opredelili, kada imamo mogućnosti izbora.

To je onda kada biraš gde ćeš da živiš, odnosno kupiš ili iznajmiš kuću ili stan.

Pri našoj prošloj selidbi škola mi je bila među poslednjim stvarima o kojima sam mislila. Naredna selidba će da bude mnogo teža jer bih volela da bude rešenje za nekoliko godina. Ako ne isti stan, onda makar da obuhvata istu osnovnu školu.

Podeli sa prijateljima

Vodič za tvoj početak

u Americi

Ovaj Vodič je tu da tebi pomogne da lakše pređeš prepreke kojih izvesno ima. Imigracija sama po sebi nosi mnogo izazova i moj je cilj da ti olakšam tamo gde mogu.

O autoru

Ispred Bloga Američki San je Nevena Ristić, koja ima za cilj da sa tobom podeli informacije i iskustva koja mogu da ti služe ukoliko želiš da dođeš u Ameriku ili si već tu.

Subscribe
Notify of
guest

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Besplatan webinar

Okrij svoje američke snove

Pričaćemo o američkim snovima, predrasudama i pretpostavkama koje si imao ili još uvek imaš, kao i o tome šta još uvek možeš da uradiš da se tvoji američki snovi ostvare!

Ovaj sajt koristi kolačiće (cookies). Nastavkom korišćenja ovog sajta saglasni ste sa našom upotrebom kolačića.

zakaži konsultaciju